Što znači frtalj tri?

Kad student iz Dalmacije ili Primorja dođe na studij u Zagreb, na brzinu mora naučiti mnoštvo riječi i izraza koji su mu posve novi, nikad ih nije čuo i ne razumije ih.

Recimo, gazdarica (starija žena) kod koje stanuje je rekla da će doći u frtalj tri. Ali kada je to? Studentu se čini da frtalj znači četvrt, tj. kvarat: je li to onda 15 minuta do tri?

Vrlo vjerojatno nije, skoro sigurno je gazdarica mislila 2:15, i bojim se da će zbunjeni student očekivati da gazdarica dođe pola sata kasnije nego što će stvarno pozvoniti!

Pa kako bi onda gazdarica rekla za 2:45? Rekla bi — tri frtalja tri!

Ti su izrazi stvarno neobični, i do danas su se održali samo u sjeverozapadu Hrvatske; zapravo i u Zagrebu ih mlađi rijetko koriste ili ih ne razumiju potpuno. Ostatku Hrvatske su oni uglavnom posve nerazumljivi.

Odakle ovaj izraz? Skoro sigurno — iz njemačkog. Konačno, u njemačkom virtel znači "četvrt". Budući da je sjeverozapad Hrvatske bio stoljećima pod velikim utjecajem njemačkog jezika — što se i danas osjeti u brojnim izrazima i riječima — ušao je i ovaj način izražavanja vremena.

Dakle, u i njemačkom se 2:15 kaže na neobičan način, tj. viertel drei ("frtalj tri", "četvrt tri")?

Pa... i da i ne! Stvari tek sad postaju zanimljive: mnogi kažu tako, ali ni svi Nijemci a ni Austrijanci ne kažu viertel drei za 2:15! Ugrubo, "frtalj tri" se govori u istočnoj Njemačkoj i u širokom području koje ide na jugozapad, obuhvaćajući Stuttgart i do francuske i švicarske granice, ali ne u Švicarskoj. Također, frtalj tri se kaže u istočnoj Austriji, uključujući i Beč:

U ostatku Njemačke i Austrije, te u Švicarskoj se kaže nešto drugo, i to uvijek u odnosu na prošli sat, nešto kao "frtalj poslije dva" i slično.

Ovu kartu sam nacrtao prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Augsburgu. Potpune podatke i mnoge druge regionalne razlike možete naći na njihovoj stranici na internetu. Na internetu se mogu pronaći i karte s malo drugačijim granicama, ali na svima je jasno da pola Njemačke ne zna za ovaj izraz.

Nisu samo Zagorci i Prigorci prihvatili takav naopak način izražavanja vremena: u mađarskom se kaže npr. negyed tíz "frtalj 10" za 9:15, pa u češkom čtvrt na deset za 9:15, a čini mi se da se tako govori i u dobrom dijelu Slovenije.

Sad vjerojatno očekujete objašnjenje ove gore karte, odakle da baš ta područja Njemačke i Austrije koriste takav izraz. Moram vas razočarati — ne znam odgovor. (Ako ga znate, pošaljite mi ga.)

Ova pojava se ne poklapa s političkim granicama, s rasprostiranjem vjera u Njemačkoj (otprilike pola Nijemaca su katolici, a pola protestanti, ali podjela je sasvim drugačija). Ne poklapa se s granicama povijesnih država, kao što su Bavarska itd. Ne poklapa se s ničim čega se mogu sjetiti.

Odakle ovaj neobičan i nelogičan izraz? On se može shvatiti i ovako: započeo je treći sat u danu, onaj od 2 do 3, i na jednoj četvrtini smo tog sata!

Što je "logično", a što "nelogično" u jeziku je često stvar kuta gledanja. Nelogičnosti i prividne nelogičnosti su posve normalna pojava u jezicima, kao i jezične pojave koje se nimalo ne obaziru na političke, narodne i vjerske granice. Čak i kad se negdje govori naoko posve drugačiji jezik (kao mađarski u odnosu na njemački) postoje sličnosti i međusobni utjecaji.

Sličan izraz je pola tri za 2:30. Ovaj izraz je mnogo rasprostranjeniji, poznat je mnogo šire, tako se govori i u Nizozemskoj i Norveškoj, a čini mi se i u cijeloj Njemačkoj i Austriji, i mnogo šire u Hrvatskoj. Opet ista logika: na polovini smo 3. sata.

Ne bi li bilo bolje da se izbjegnu ovakve nepreciznosti i zabune? Da svi govore isto, recimo, dva i petnaest? Upravo je to i "službeni" način izražavanja vremena, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, i svakako onda ima mnogo manje zabune.

No jezikoslovci radije crtaju onakve čudne, neočekivane karte i proučavajući kako ljudi stvarno govore, pokušavaju shvatiti ovakve osobine koje su često očuvane stoljećima. Tako naslućuju kakvi su povijesni utjecaji i događaji mogli dovesti do ovakvih jezičnih podjela, te kakvi su načini razmišljanja uopće doveli do razvoja ovakvih izraza.

Proučavanje "službenog" ili "književnog" govora je puno manje zanimljivo i informativno.

Govorite li vi frtalj tri, odnosno pola tri?

Ne govori se svugdje isto

Sigurno ste primjetili da ljudi koji tvrde da govore istim jezikom — recimo, hrvatskim — često ne govore posve isto. To se pogotovo vidi u Hrvatskoj; na primjer, ako čujete da netko koristi riječ lancun možete biti više-manje sigurni da je odrastao ili živi uz jadransku obalu. Vrlo rijetko će tu riječ upotrijebiti netko odrastao u unutrašnjosti, gdje ćete češće čuti neku drugi riječ za tanki pokrivač, npr. plahta.

Ovakve varijacije su normalne, i ne odnose se samo na riječi za neki pojam. Variraju i izrazi, načini na koji se riječi izgovaraju, ali i neke pojedinosti u gramatici, kao što su glagolska vremena itd. Pogotovo su te varijacije izražene u Hrvatskoj, kao što ćemo vidjeti malo kasnije.

No varijacije u riječima za neki pojam su nekako najshvatljivije i najvidljivije većini ljudi. Takve varijacije postoje u svim državama i jezicima, iako to strancima često nije poznato.

Na primjer, jedna od zanimljivih varijacija je svakodnevni pojam za "bezalkoholno piće" u različitim krajevima SAD. Jeste li znali da su najčešća čak tri pojma: coke (skraćeno od Coca-Cola), soda i — pop?

Svaka od te tri riječi prevladava u nekim krajevima SAD. Marljivi ljudi su nacrtali ovu kartu:

Nijanse plavog su okruzi u kojima prevladava pop, u crvenima prevladava coke, a u žutima soda. Raspodjela nije slučajna, npr. crveno područje se djelomično poklapa s nekadašnjom Konfederacijom. Sama karta je rezultat upitnika preko interneta. Više detalja možete pročitati na stranici popvssoda.com.

Ovdje ne ulazim koja je od tih riječi "pravilna" ili "službena". Zanima nas kako ljudi govore neformalno, među sobom, u kafiću itd.

Sličnu kartu je napravio prijateljski blog teška lingvistika, na primjeru riječi za "ono čime se grabi juha" u različitim dijelovima Hrvatske. Riječi za taj predmet ima više, a ovo je rezultat istraživanja (koje je također rađeno putem interneta):

Kliknite na sliku da pročitate kompletni članak na "teškoj lingvistici" i pogledate kartu s dodatnim informacijama! Vidjet ćete — lingvistika i nije baš jako teška.

Dakako, ovo je samo vrh ledenog brijega razlika u govoru različitih krajeva. Pomalo ćemo otkrivati što se sve krije ispod površine...

Ženska imena

Prije nekog vremena vidio sam da je jedan moj prijatelj na Facebooku stavio link na članak o najčešćim ženskim imenima u SAD davanima novorođenoj djeci u prošlih nekoliko desetljeća:

Ovdje je cijeli članak.

Vidimo kako je nekad najčešće ime bilo Mary, ali se u nekoliko godina sa zapadne obale proširila Lisa. Možemo vidjeti još mnogo zanimljivih promjena.

Dakako, ova karta prikazuje samo jedno ime — najčešće. Vjerojatno je najčešće ime u jednoj državi drugo po učestalosti u susjednoj itd. — ali to ne vidimo.

Možemo li nacrtati kakvu sličnu kartu za Hrvatsku? Državni zavod za statistiku daje podatke samo za ljude koji su popisani 2011. po desetljećima kad su rođeni, i po županijama. Iz njih je lako nacrtati slične karte.

Do 1960-ih je sve prilično dosadno — u svim krajevima Hrvatske najčešće je ime Marija; drugo najpopularnije ime u cijeloj Hrvatskoj je Ana:

(Kliknite na kartu da je vidite u punoj veličini)

Od 1960-ih se sve mijenja, prvo oko Zagreba i u Istri i na Kvarneru. U Zagrebu najpopularnije ime postaje Snježana:

U 1970-im se pojavljuju brojna nova imena: Marina, Sanja, Sandra; ukupno gledano, najpopularnije ime je Ivana

No od 1980-ih opet je samo jedno ime najčešće u svim županijama: Ivana (u tom desetljeću, najpopularnije muško ime je skoro svugdje Ivan):

Nakon 2000. imamo pomalo neočekivanu eksploziju davanja imena Lana novorođenima:

Zanimljivo je kako je karta najšarenija 1970-ih, i kako tada imamo najviše imena kojih nema u katoličkom kalendaru! I druge sitnice daju povod za razmišljanje, recimo kako Zadarska županija uvijek ne slijedi ostatak Dalmacije, ali se Šibenik uvijek slaže sa Splitom... Evo i animiranog prikaza:

Slijede — najčešća muška imena!