Što znači frtalj tri?

Kad student iz Dalmacije ili Primorja dođe na studij u Zagreb, na brzinu mora naučiti mnoštvo riječi i izraza koji su mu posve novi, nikad ih nije čuo i ne razumije ih.

Recimo, gazdarica (starija žena) kod koje stanuje je rekla da će doći u frtalj tri. Ali kada je to? Studentu se čini da frtalj znači četvrt, tj. kvarat: je li to onda 15 minuta do tri?

Vrlo vjerojatno nije, skoro sigurno je gazdarica mislila 2:15, i bojim se da će zbunjeni student očekivati da gazdarica dođe pola sata kasnije nego što će stvarno pozvoniti!

Pa kako bi onda gazdarica rekla za 2:45? Rekla bi — tri frtalja tri!

Ti su izrazi stvarno neobični, i do danas su se održali samo u sjeverozapadu Hrvatske; zapravo i u Zagrebu ih mlađi rijetko koriste ili ih ne razumiju potpuno. Ostatku Hrvatske su oni uglavnom posve nerazumljivi.

Odakle ovaj izraz? Skoro sigurno — iz njemačkog. Konačno, u njemačkom virtel znači "četvrt". Budući da je sjeverozapad Hrvatske bio stoljećima pod velikim utjecajem njemačkog jezika — što se i danas osjeti u brojnim izrazima i riječima — ušao je i ovaj način izražavanja vremena.

Dakle, u i njemačkom se 2:15 kaže na neobičan način, tj. viertel drei ("frtalj tri", "četvrt tri")?

Pa... i da i ne! Stvari tek sad postaju zanimljive: mnogi kažu tako, ali ni svi Nijemci a ni Austrijanci ne kažu viertel drei za 2:15! Ugrubo, "frtalj tri" se govori u istočnoj Njemačkoj i u širokom području koje ide na jugozapad, obuhvaćajući Stuttgart i do francuske i švicarske granice, ali ne u Švicarskoj. Također, frtalj tri se kaže u istočnoj Austriji, uključujući i Beč:

U ostatku Njemačke i Austrije, te u Švicarskoj se kaže nešto drugo, i to uvijek u odnosu na prošli sat, nešto kao "frtalj poslije dva" i slično.

Ovu kartu sam nacrtao prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Augsburgu. Potpune podatke i mnoge druge regionalne razlike možete naći na njihovoj stranici na internetu. Na internetu se mogu pronaći i karte s malo drugačijim granicama, ali na svima je jasno da pola Njemačke ne zna za ovaj izraz.

Nisu samo Zagorci i Prigorci prihvatili takav naopak način izražavanja vremena: u mađarskom se kaže npr. negyed tíz "frtalj 10" za 9:15, pa u češkom čtvrt na deset za 9:15, a čini mi se da se tako govori i u dobrom dijelu Slovenije.

Sad vjerojatno očekujete objašnjenje ove gore karte, odakle da baš ta područja Njemačke i Austrije koriste takav izraz. Moram vas razočarati — ne znam odgovor. (Ako ga znate, pošaljite mi ga.)

Ova pojava se ne poklapa s političkim granicama, s rasprostiranjem vjera u Njemačkoj (otprilike pola Nijemaca su katolici, a pola protestanti, ali podjela je sasvim drugačija). Ne poklapa se s granicama povijesnih država, kao što su Bavarska itd. Ne poklapa se s ničim čega se mogu sjetiti.

Odakle ovaj neobičan i nelogičan izraz? On se može shvatiti i ovako: započeo je treći sat u danu, onaj od 2 do 3, i na jednoj četvrtini smo tog sata!

Što je "logično", a što "nelogično" u jeziku je često stvar kuta gledanja. Nelogičnosti i prividne nelogičnosti su posve normalna pojava u jezicima, kao i jezične pojave koje se nimalo ne obaziru na političke, narodne i vjerske granice. Čak i kad se negdje govori naoko posve drugačiji jezik (kao mađarski u odnosu na njemački) postoje sličnosti i međusobni utjecaji.

Sličan izraz je pola tri za 2:30. Ovaj izraz je mnogo rasprostranjeniji, poznat je mnogo šire, tako se govori i u Nizozemskoj i Norveškoj, a čini mi se i u cijeloj Njemačkoj i Austriji, i mnogo šire u Hrvatskoj. Opet ista logika: na polovini smo 3. sata.

Ne bi li bilo bolje da se izbjegnu ovakve nepreciznosti i zabune? Da svi govore isto, recimo, dva i petnaest? Upravo je to i "službeni" način izražavanja vremena, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, i svakako onda ima mnogo manje zabune.

No jezikoslovci radije crtaju onakve čudne, neočekivane karte i proučavajući kako ljudi stvarno govore, pokušavaju shvatiti ovakve osobine koje su često očuvane stoljećima. Tako naslućuju kakvi su povijesni utjecaji i događaji mogli dovesti do ovakvih jezičnih podjela, te kakvi su načini razmišljanja uopće doveli do razvoja ovakvih izraza.

Proučavanje "službenog" ili "književnog" govora je puno manje zanimljivo i informativno.

Govorite li vi frtalj tri, odnosno pola tri?